Finansije i Osiguranje - Crna Gora

Od septembra dostupan novac iz EU fondova

U Skupštini je juče završena rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, o kome će se poslanici izjasniti naknadno.

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju trebao bi da doprinese bržem usklađivanju zakonodavstva i institucionalne podrške poljoprivredi sa principima i zahtjevima Evropske unije i Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Predlogom je predviđeno da Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja realizaciju mjera ruralnog razvoja koje se finansiraju iz instrumenata za pretpristupnu pomoć EU sprovodi preko posebne organizacione jedinice za IPARD plaćanja u okviru ministarstva.

Novac

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović najavio je da će nakon usvajanja predloženih izmjena i dopuna Crna Gora, već od septembra, biti u mogućnosti da povuče sredstva iz evropskih fondova.

- Prva sredstva biće u iznosu od 3,5 miliona eura, pošto će to biti 50 odsto investicija ja se radujem sa novih sedam miliona eura investicija u crnogorsku poljoprivredu – kazao je Ivanović.

On je saopštio da će Crna Gora 2018. godine imati novi zakon o poljoprivredi, a godinu kasnije i zakon o agenciji za plaćanje.

- Predloženim izmjenama i dopunama predviđene su uglavnom tehničke izmjene. Njihov cilj nije bilo ukidanje Savjeta za poljoprivredu, dok agencija za plaćanje nije mogla biti ukinuta, jer nije bila ni formirana – rekao je Ivanović i dodao da su formirani direktorati za ruralna i IPARD plaćanja.

- Do sada nijesmo bili u poziciji da koristimo sredstva iz pete komponente IPA fondova – IPARD, jer nije bilo potrebno samo uspostaviti infrastruktruru, već proći proceduru – saopštio je Ivanović.

Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić, smatra da je poljoprivreda velika razvojna šansa Crne Gore, koja nije dovoljno iskorišćena.

- Novine predviđene izmjenama i dopunama Zakona predstavljaju poboljšanje, kojim se, između ostalog, obezbjeđuje bolje korišćenje evropskih pretpristupnih fondova – naveo je Sekulić.

Poslanik Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja, pitao je zbog čega se zakonskim izmjenama predlaže onemogućavanje osnivanja agencije za plaćanje u poljoprivredi, koja je neophodna kako bi Crna Gora mogla da povlači sredstva iz evropskih fondova.

On je ocijenio da zakon, umjesto decentralizacije, predviđa centralizaciju.

- Manjeg predloga zakona, a veće centralizacije nijesam video – rekao je Tuponja.

Cilj zaštita potrošača i uređenost tržišta

Poslanici su raspravljali i o Predlogu zakona o nadzoru proizvoda na tržištu.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić saopštio je da je predloženo zakonsko rješenje procesni zakon kojim su propisane obaveze organa nadzora na tržištu, a u cilju sprječavanja da se na tržištu nađu nebezbjedni, odnosno opasni prozvodi.

- Ovim zakonom uređuje se nadzor proizvoda, koji vrše organi nadzora na tržištu, opšta pravila za sprovođenje i preduzimanje mjera, saradnja organa nadzora sa carinskim organom. Donošenjem ovog zakona stvaraju se uslovi za kreiranje bezbjednijeg unutrašnjeg tržišta, a u cilju zaštite potrošača i drugih krajnjih korisnika – rekao je Kavarić.

On je naveo da se nadzor na tržištem, koji je predmet ovoga zakona odnosi na industrijske proizvode, kao i da je razlog za donošenje ovog zakona i usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa EU propisima.

- Donošenje ovog zakona će doprinijeti efikasnijem tržišnom nadzoru kao posebnom obliku inspekcijskog nadzora i time pomoći uređenosti tržišta u skladu sa propisima – zaključio je Kavarić.

Stvaranje uslova za efikasnije investiranje

Parlamentarci su juče razmatrali i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Cilj predloženog zakonskog rješenja je stvaranje uslova za efikasnije investiranje i kvalitetnu valorizaciju prostora.

Iz Vlade je saopšteno da se ovim zakonom daje obavezna sadržina planskih dokumenata u odnosu na ucrtavanje obaveznih linija morskog dobra, unapređuje transparentnost planiranja prostora kroz vođenje registara, stvara mogućnost za produženje važenja planskih dokumenata i njihovo usklađivanje, te dorađuju pojedina rješenja inspekcijskog nadzora.

- Prije nekoliko godina govorili smo da planska dokumenta mogu da zaustave određene investicione aktivnosti, sada možemo da kažemo da tih ograničenja nemamamo i da su planovi stvorili preduslove za realizaciju značajnih investicionih aktivnosti u vrijednosti od više od 20 milijardi eura, koji treba da se realizuju narednih decenija u Crnoj Gori – naveo je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.